TVORCI GRBA GRADA VINKOVACA
Na 5. stranici grbovnice nalijepljen je papirni list s naslovom “Grb grada Vinkovaca” ispod kojega je tekst u 17 redova kojim je opisana prvotna zamisao i ideja grba grada Vinkovaca koju je predložio Mato Medvedović u prosincu 1920. godine. Ispod teksta je je potpis Mate Medvedovića i datum 11./XI. 1920., a u donjoj polovici papira nalijepljen je i crno-bijeli crtež grba grada Vinkovaca prema ovoj zamisli. Pod grbom piše “SLIKOVITO PRIKAZANA ZAMISAO GRBA”, no ta Medvedovićeva slikovna zamisao nije prihvaćena u orginalu već je od strane Isidora Kršnjavog i znamenitog hrvatskog heraldičara Ivana Bojničića transformirana u grb grada Vinkovaca kakvog danas poznajemo, a čije je likovno rješenje u konačnici izradio hrvatski slikar Mirko Rački prema uputama ovih prethodnih.
IZGLED I ZNAČENJE GRBA
Na 7. stranici grbovnice nalazi se nalijepljen “HERALDIČKI NACRT GRBA” kojega je temperom na bijelom papiru izradio spomenuti hrvatski slikar Mirko Rački. Grb je u obliku štita razdijeljenog srebrnim prugama u tri dijela. Jedna pruga je vodoravna i šira te predstavlja rijeku Bosut dok okomita, uža i kraća, simbolizira potok Ervenicu koji se u Vinkovcima ulijeva u Bosut. Gornje desno polje je zlatno, a na njemu su dijagonalno položena tri grozda u bojama hrvatske trobojnice. Grozdovi simboliziraju legendu kako je današnje ime Vinkovaca navodno izvedeno od uzgoja vinove loze u srednjem vijeku, odnosno od jedne od posveta crkve na Meraji u 18. stoljeću sv. Vinku, pučkom zaštitniku vina i vinogradara. Broj od tri grozda simbolizira ondašnju vladajuću unitarističku ideologiju iz razdoblja Kraljevine SHS i Jugoslavije o «jednom troimenom, ili troplemenom narodu Srba, Hrvata i Slovenaca». Grb je, naime, službeno potvrđen 26. siječnja 1923. godine ukazom kralja Aleksandra Karađorđevića (1921. – 1934.). Lijevo gornje polje je crveno, a na njemu su tri klasa žita zlatne boje koji simboliziraju osnovnu privrednu granu Vinkovaca i okolice – ratarstvo. Treće, i najveće, donje polje je svjetloplave boje u čijem dnu se nalazi bijelom bojom izveden legendarni okrugli kameni stol s jednom kamenom nogom u obliku pravilnog kvadra. Navodno su, prema jednoj od vinkovačkih legendi, pred ovim kamenim stolom graničari tadašnje Brodske pukovnije 1848. godine tražili prisjedinjenje Vojne Krajine matici državi Hrvatskoj. Prema istoj legendi, stol se nalazio ispred tadašnjeg sjedišta 7. brodske pukovnije, odnosno današnje zgrade Gradskog muzeja Vinkovci ispred kojega je donedavno u gradskom parku stajala betonska replika ovoga stola. Stol u grbu također simbolizira «jedinstvo troimenog naroda». Iznad stola lebde tri rode koje simboliziraju močvarno tlo vinkovačke okolice. Iznad grba je zlatna zidana kruna (Mauerkrone) s pet kruništa koja simbolizira činjenicu kako su današnji Vinkovci nastali na mjestu na kojem je postojao rimski grad imena Colonia Aurelia Cibalae.
Grbovnica sadrži i pet listova dopisa (pisma) dr. Isidora Kršnjavog kojim se opsežno opisuje razvoj grba grada Vinkovaca, od prvotne ideje Mate Medvedovića, do uključivanja heraldičkih pravila od strane dr. Ivana Bojničića, kao i njihova razrada te značenje svih simbola na grbu grada Vinkovaca.